I ako iz Vlade Crne Gore tvrde da će izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti priznati civilne žrtve rata i njihovim porodicama obezbijediti pravo na društveno priznanje patnje i pravičnu naknadu, zbog zakonskih ograničenja većina potomaka žrtava će teško ostvariti ta prava.

Vlada je usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti na telefonskoj sjednici 28. decembra i uputila ga Skupštini Crne Gore.

"U našoj zemiji su tokom oružanih sukoba za vrijeme proglašenog ratnog stanja stradali nevini ljudi, a njihove porodice nijesu dobile bilo kakav vid obeštećenja. U skladu sa tom kako civilizacijskom, tako i društvenom potrebom, ovaj amandman nastoji da ozakoni status civilnih žrtava rata što bi imalo višestruke efekte", navodi se u predlogu izmjena zakona.

Fact check analiza BIRN-a pokazala je da se Vladinim predlogom uvode restriktivne odredbe, koje će u praksi onemogućiti potomke civilnih žrtava rata da koriste zakonske povlastice.

Vladajuća većina je do sada dva puta predlagala i jednom usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, ali su one povučene nakon protesta civilnog sektora i članova porodica žrtava. Skupština je u maju 2023. godine usvojila izmjene zakona koje je predložila Demokratska Crna Gora, ali je tadašnji predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, vratio zakon na novo glasanje. U parlamentu se nije ponovo glasalo o izmjenama zakona jer su u međuvremenu raspisani parlamentarni izbori.

Nove izmjene zakona su krajem 2023. predložile Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija (DNP) ali je 29. decembra 2023. predlog povučen iz skupštinske procedure, nakon protesta civilnog sektora, udruženja žrtava i poslanika tada opozicione Bošnjačke stranke (BS) koji su tvrdili da je diskriminatoran.

Tada je najavljeno da će Vlada predložiti novi zakon do marta, ali je rok produžen do juna da bi Vlada usvojila konačni predlog zakona krajem decembra prošle godine.

Crnogorsko državljanstvo uslov za nadoknade

Povučenim zakonskim rješenjima pravo na nadoknadu imale su samo porodice civilnih žrtava rata koje su stradale na teritoriji Crne Gore tokom proglašenog ratnog stanja. Takav zakonski model omogućavao je isplatu pomoći samo članovima porodica civila ubijenih na teritoriji Crne Gore tokom vazdušnih napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine kada je proglašeno ratno stanje. Bez državne pomoći ostale su porodice ostalih civilnih žrtava, poput otetih iz voza u Štrpcima, deportovanih Bošnjaka i osoba koje su stradale tokom ratova u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu.

Najnovijim Vladinim predlogom ukinut je uslov da status civilne žrtve rata mogu imati samo osobe koje su stradale na teritoriji Crne Gore i tokom proglašenog ratnog stanja, ali je uvedeno crnogorsko državljanstvo žrtava kao uslov za sticanje statusa civilne žrtve rata. Zakonom je definisano da je civilna žrtva rata državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice, poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) tvrde da se takvim rješenjem diskriminišu porodice žrtava.  

"Državljani bivše SFRJ su često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali, pa nije opravdano uskratiti pravo na nadoknadu članovima njihovih porodica koje sada imaju crnogorsko državljanstvo. Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ", tvrde u HRA.

Iz civilnog sektora upozorili su i da je zakon usvojen bez javne rasprave, što je obaveza predviđena članom 52 Zakona o državnoj upravi. Time je prekršen i član 35 poslovnika Vlade Crne Gore kojim je "predlagač dužan da, uz predlog zakona, dostavi izvještaj o javnoj raspravi, koju je sproveo u skladu sa propisom Vlade".

Potomcima pomoć samo na papiru

Novim zakonskim rješenjem porodicama civilnih žrtava rata priznaje se pravo na porodičnu i uvećanu porodičnu invalidninu, novčanu naknadu za materijalno obezbjeđenje, zdravstvenu zaštitu i druga povezana prava, besplatni i povlašćeni prevoz, kao i pokrivanje pogrebnih troškova.

Za razliku od izmjena koje su 2023. godine predlagale vladajuće partije, u Vladinom predlogu nema jednokratne novčane naknade koja je bila predviđena kao jedan od modela pomoći porodicama žrtava. Vladinim predlogom povećana je osnovica za određivanje mjesečnih primanja sa 307 na 850 eura. Time bi porodična invalidinina za civilne žrtve rata iznosila 510 eura.

Iako će pravo na porodičnu invalidninu moći da ostvare udovice i roditelji stradalih ili nestalih civila, kao i djeca, braća i sestre mlađi od 26 godina, zbog protoka vremena od ratnih dešavanja to pravo će biti uskraćeno potomcima - braći i sestrama žrtava.  

Predsjednik udruženja “Štrpci - protiv zaborava”, Demir Ličina, podsjeća da većina djece civilnih žrtava rata sada imaju više od 26 godina, čime im je onemogućeno pravo na nadoknadu. Demir Ličina pojašnjava da je u vrijeme kada mu je iz voza u Štrpcima 1993. godine otet otac Ilijaz Ličina on imao tri godine, a danas mu je 35.

"Dobićemo status u pogledu normi, ali taj status nećemo moći da ostvarimo iz prostog razloga što smo prerasli taj zakon. Jednostavno imamo više godina nego što je predviđeno u zakonu", kazao je Ličina za televiziju Vijesti navodeći da bi na osnovu novog zakona samo pet udovica i roditelja otetih iz voza u Štrpcima ostvarilo pravo na nadoknadu.

"Sve te osobe imaju 73 i više godina, i ostvariće svoja prava u sutonu života".

Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji tvrde da je predlogom zakona unaprijeđen materijalni položaj i obezbijeđena dodatna podrška porodicama ratnih žrtava.

"Vlada će, u skladu sa finansijskim mogućnostima, opredijeliti sredstva za isplatu jednokratnih novčanih pomoći porodicama civilnih žrtava rata koje budu prepoznate i evidentirane u sistemu. Na ovaj način potvrđujemo posvećenost pružanju podrške svim kategorijama građana pogođenim ratnim okolnostima", stoji u saopštenju ministarstva na čijem čelu je funkcioner Bošnjačke stranke Damir Gutić.

Predstavnici civilnog sektora i porodica žrtava pozvali su Vladu da povuče predlog zakona iz skupštinske procedure i o njemu otvori javnu raspravu. Iz Građanske alijanse su upozorili da predloženo zakonsko rješenje zanemaruje stvarne potrebe porodica žrtava.

"Pozivamo Vladu da kroz otvorenu javnu raspravu unaprijedi predlog zakona, uvažavajući glasove porodica i predstavnika žrtava, jer oni najbolje razumiju stvarne potrebe i izazove. Samo na taj način zakon može postati djelotvoran alat pomirenja i zaštite onih koji su najviše propatili", kazali su iz Građanske alijanse (GA).