BIRN traži bolju kontrolu kripto imovine funkcionera

BIRN traži bolju kontrolu kripto imovine funkcionera

Ilustracija. Foto: EPA-EFE/ERDEM SAHIN
Ilustracija. Foto: EPA-EFE/ERDEM SAHIN
06.02.2025

BIRN Crna Gora od Agencije za sprječavanje korupcije tražila da u obrascima za prijavljivanje prihoda i imovine javnih funkcionera izdvoji posebnu sekciju pod nazivom "digitalna imovina"

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) Crna Gora zatražila je od Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) unapređenje kontrole vlasništva javnih funkcionera nad kriptovalutama i ostalom digitalnom imovinom. U inicijativi BIRN-a, upućenoj članovima Savjeta ASK-a i vršiocu dužnosti direktora Agencije Dušanu Drakiću, upozorava se da u imovinskim kartonima javnih funkcionera ne postoje dostupne informacije o vrijednosti digitalne imovine koju posjeduju.

"Imajući u vidu da posjedovanje kriptovaluta postaje sve popularnije među javnim funkcionerima, a da istovremeno predstavlja efikasan mehanizam za prikrivanje imovine, pozivamo Savjet ASK-a da što prije organizuje tematsku sjednicu sa zaposlenima u Agenciji i drugim zainteresovanim subjektima, kako bi se ova oblast unaprijedila prije roka za podnošenje novih, redovnih godišnjih izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera“, navodi se u inicijativi BIRN-a.

BIRN podsjeća da analiza imovinskih kartona javnih funkcionera, koju je sprovela ta organizacija, pokazuje da ne postoje javno dostupne informacije o vrijednosti njihove digitalne imovine. Analiza imovinskih kartona šest državnih funkcionera otkrila je da je jedino kod potpredsjednika Vlade Crne Gore, Nika Gjeloshaja, bilo moguće precizno utvrditi vrijednost imovine.

U imovinskim kartonima premijera Milojka Spajića, ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministra rudarstva, nafte i gasa Admira Šahmanovića i šefa kabineta premijera Branka Krvavca nije moguće utvrditi koje kriptovalute posjeduju niti u kojoj količini. Poslanik Force Ilir Čapuni je u imovinskom kartonu naveo vrstu kripto imovine koju posjeduje, ali ne i njenu količinu.

U inicijativi BIRN-a predlaže se da Agencija u obrascima za prijavljivanje prihoda i imovine javnih funkcionera izdvoji posebnu sekciju pod nazivom "digitalna imovina", u kojoj bi se navodili tip, naziv, količina i trenutna tržišna vrijednost kripto imovine koju funkcioneri posjeduju.

Iz BIRN-a su predložili i da funkcioneri prilikom prijavljivanja kripto imovine dostave izvode iz svih digitalnih novčanika koje posjeduju (tzv. wallet), kao i da se, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije, pokrenu postupci protiv funkcionera za koje se utvrdi da su neadekvatno prijavili digitalnu imovinu. Po okončanju ovih postupaka, ASK bi objavio pregled tipova, vrsta, količine i vrijednosti digitalne imovine u vlasništvu javnih funkcionera.

"Za sve funkcionere koji prijave posjedovanje kriptovaluta potrebno je tražiti izvode iz svih digitalnih novčanika za sve periode kada su prijavili vlasništvo nad kriptovalutama, kako bi se utvrdilo da li se vrijednost njihove imovine mijenjala više od 5.000 ili 10.000 eura po starom ili novom zakonu, odnosno da li su kršili Zakon o sprječavanju korupcije", navodi se u inicijativi.

Iz BIRN-a podsjećaju da kriptovalute u Crnoj Gori predstavljaju relativno nov mehanizam, koji se sve više koristi kao način zarade dodatnih sredstava, ali i kao vid čuvanja imovine koji garantuje tajnost. Upozorava se i da kriptovalute u Crnoj Gori funkcionišu u sivoj zoni, budući da pravni i regulatorni okvir ne prepoznaje digitalnu imovinu, iako se u praksi kriptovalute koriste kao sredstvo plaćanja i čuvanja imovine. Crna Gora još uvijek nema Zakon o digitalnoj imovini, iako se njegovo usvajanje najavljuje od sredine 2022. godine.

U inicijativi se podsjeća na izvještaj SOCTA 2024, koji je objavila Vlada Crne Gore u avgustu, a u kojem se upozorava da članovi organizovanih kriminalnih grupa novac stečen kriminalnim aktivnostima ulažu u kupovinu kriptovaluta. U tom izvještaju navodi se i da kriminalne mreže koriste tehnologije poput kriptovaluta i anonimnih načina plaćanja zbog brze obrade transakcija i alata za anonimizaciju, koji otežavaju identifikaciju učesnika u transakcijama i stvarnih vlasnika.

"Imajući u vidu sve navedeno, kao i činjenicu da se sve više javnih funkcionera odlučuje za kupovinu i posjedovanje kriptovaluta, što im omogućava da sakriju vrijednost imovine, Agencija za sprječavanje korupcije mora hitno unaprijediti prakse u ovoj oblasti, kako bi na adekvatan način mogla da prati imovinu koju funkcioneri imaju u ovom obliku", zaključuje se u inicijativi.

Off