Kosovski tužioci tvrde da su su osumnjičeni koristili kriptovalute i Telegram grupa za finansiranje terorističke grupe Islamska država

Kada je jedan muškarac sa Kosova u septembru 2023. godine otišao u policijsku stanicu da prijavi da su ga tri navodna organizatora kriptoprevare, kidnapovala, fizički napala i prijetnjama natjerala da im preda milion eura, pokrenuta je istraga koja je dovela do sumnji da je novac bio namijenjen finansiranju islamističkog terorizma.

Muškarac porijeklom iz Đakovice, koji živi u Švajcarskoj, bio je na odmoru na Kosovu kada su ga, kako tvrdi, nasilno otela trojica muškaraca, koje su tužioci kasnije identifikovali kao Spartaka Dermakua, Ariana Aliaja i Blerima Krasnićija.

U spisima tužilaštva, u koje je BIRN imao uvid, navodi se da su trojica muškaraca varali i primoravali ljude poput muškarca iz Đakovice da im predaju novac, koji je potom korišćen za finansiranje različitih organizacija koje finansiraju ili izvršavaju terorističke akte.

Osnovni sud u Prištini je 11. juna Dermakuu, Aliaju i Krasnićiju odredio pritvor od 30 dana.

Prema navodima tužilaštva, Krasnići i Dermaku, poznat i po nadimku Syla, vodili su firmu za razmjenu kriptovaluta u Prištini pod nazivom Tresor Exchange, koja je korišćena za prevare. Optuženi su i da su vodili druge domaće i međunarodne šeme prevare, uglavnom usmjerene na ljude u zapadnoj Evropi.

U zahtjevu za određivanje pritvora, specijalni tužilac Bekim Kodraliu naveo je i da su osumnjičeni koristili društvenu mrežu Telegram kako bi na prevaru prikupljali novac od osoba koje govore njemački jezik. Prema spisima predmeta, tražili su donacije u humanitarne svrhe, nakon čega su novac pretvarali u kriptovalute i prebacivali ga na adrese povezane sa finansijerima militantne grupe Islamska država.

Tužilaštvo tvrdi da su muškarci, osim što su slali novac finansijerima Islamske države, i sami stekli bogatstvo, luksuzne automobile i drugu imovinu „pretvaranjem novca u kripto-imovinu, a zatim prebacivanjem te imovine na račune namijenjene pranju novca, kao i razmjenom i prodajom kriptovaluta drugim osobama, uz primanje gotovine”.

Treći osumnjičeni, Arian Aliaj, ima dokazane veze sa islamističkim militantnim grupama. On je 2016. godine osuđen na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog odlaska u Siriju, gdje je Islamska država uspostavila brutalni tzv. „halifat”.

U aktuelnoj istrazi Aliaj nije optužen za finansiranje terorizma, već se sumnjiči za umiješanost u šemu prevare sa kriptovalutama i u slučaj prinude.

Aliajev advokat Asdren Bitikći kazao je za BIRN da su ove optužbe neistinite i da tužilaštvo ima osnov da njegovog klijenta tereti samo za krivično djelo posjedovanja oružja koje je imao i namjeravao da proda.

Branioci Dermakua i Krasnićija takođe su negirali optužbe protiv svojih klijenata.

Kriptoprevara za finansiranje terorizma

Istrage kosovske policije, sprovedene u saradnji sa kancelarijom Federalnog istražnog biroa (FBI), Kanadom, Lihtenštajnom, Njemačkom i Švajcarskom, identifikovale su niz sumnjivih transakcija izvršenih tokom 2024. godine. Prema spisima tužilaštva, dio tog novca prebačen je na enkriptovanu adresu pod nazivom Whispers of the Forgotten, koja je navodno povezana sa aktivnostima pranja novca i finansiranja terorizma.

Osumnjičeni su, „u saizvršilaštvu i sa namjerom sticanja prihoda iz kriminalne aktivnosti, obezbijedili sredstva organizacijama radi finansiranja ili doprinosa izvršenju terorističkih akata”, napisao je tužilac Kodraliu u zahtjevu za određivanje pritvora.

Tužilaštvo tvrdi da je u septembru 2024. godine 62.625 dolara prebačeno na adresu povezanu sa pranjem novca i finansiranjem terorizma. Istrage su identifikovale i transakciju od 10.000 dolara, izvršenu u junu 2023. godine, kao i još 12 transfera ukupne vrijednosti 152.720 dolara.

U spisima tužilaštva navodi se da je Dermaku koristio različite bankovne račune, uključujući i jedan na ime svoje majke, kako bi prikupljao novac i donacije preko zatvorenih grupa na Telegramu. Prikupljena sredstva su potom pretvarana u kriptovalute i prebacivana na adrese povezane sa finansiranjem terorističke organizacije ISIS.

U oktobru 2023. Krasnići je navodno koristio nalog na Binanceu, registrovan na ime Borisa Nikolovskog, kako bi poslao 310 USDT-a, kriptovalute vezane za američki dolar u odnosu jedan prema jedan, na posrednički račun „kako bi se izgubio trag”. Zatim je novac navodno prebacio sa posredničkog računa na račun koji je podijeljen u Telegram grupi Fatasbiqul Khayrat.

Telegram grupa Fatasbiqul Khayrat „cilja njemačku publiku radi prikupljanja sredstava za finansiranje terorizma”, navodi se u spisima tužilaštva. Prema kosovskom tužilaštvu, Nikolovski je izmišljeni lik iz Sjeverne Makedonije.

Tužilaštvo tvrdi da je Krasnići, poznat i kao Bidža, postupao po Dermakuovim uputstvima.

U drugom slučaju, 10. avgusta 2024. godine, Dermaku je, koristeći tri različita naloga kako bi prikrio trag, prebacio 800 USDT-a na račun podijeljen u Telegram grupi GebtAus. Dvije sedmice kasnije, 23. avgusta 2024. godine, prebacio je još 350 USDT-a na isti račun. Tužilaštvo smatra da se GebtAus koristi za ciljanje osoba koje govore njemački jezik, radi prikupljanja sredstava za finansiranje terorizma.

Prema navodima tužilaštva, nekoliko mjeseci kasnije, 14. oktobra 2024. godine, Dermaku je poslao oko 972 USDT-a na isti račun.

Optuženi se terete i za nezakonito posjedovanje oružja i pranje novca. Tužilaštvo tvrdi da su falsifikovana dokumenta korišćena za prebacivanje više od 152.000 USDT-a na Krasnićijev račun pod lažnim imenom Boris Nikolovski.

Optuženi negiraju navode o finansiranju terorizma

Advokat Ilir Rama, koji zastupa Demarkua, kazao je za BIRN da su tvrdnje tužilaštva neosnovane.

„Moj klijent nije bio dio nijedne kriminalne aktivnosti povezane s drugim osobama... Moj klijent nije preduzeo nijednu radnju niti je imao namjeru da izvrši bilo koje krivično djelo ili da bude uključen u takvu organizaciju”, rekao je Rama za BIRN.

Objasnio je da Dermaku nije mogao biti uključen u ono što tužilaštvo tvrdi, jer su „jednostavno postojali transferi na sumnjive račune”.

Dermaku se branio ćutanjem tokom saslušanja.

„Međutim, u razgovoru sa njim, on kaže da je radio sa kriptovalutama, ali da se nije bavio ničim nezakonitim... Nije bilo namjere niti saznanja o bilo kakvoj nezakonitoj aktivnosti”, rekao je advokat.

„Moj klijent nikada nije finansirao terorizam i nije znao da bilo koji transfer ili transakcija mogu biti povezani s takvim aktivnostima”, dodao je.

Krasnićijev advokat Florent Latifaj nije pristao da za BIRN govori o ovom slučaju, ali je na ročištu za određivanje pritvora pred Osnovnim sudom u Prištini tvrdio da njegov klijent nije preduzeo nijednu radnju koju mu tužilaštvo stavlja na teret.

"Ne možete pronaći nijednu njegovu konkretnu radnju u vezi s krivičnim djelima učešća u organizovanoj kriminalnoj grupi, prinude, droge, oružja”, rekao je tada Latifaj.

„Sve njegove radnje povezane su sa njegovim radom na transakcijama kriptovalutama, pa čak i da je tačno ono što je opisano, kakva je veza između rada Blerima Krasnićija i organizacija koje prikupljaju sredstva, a za koje se sumnja da finansiraju ISIS i druge?”, upitao je Latifaj sud.

Aliajev advokat Bitići kazao je za BIRN da je „početni osnov sumnje protiv mog klijenta povezan sa slučajem koji uopšte nema nikakve veze s mojim klijentom”.

On je tvrdio da je tužilaštvo u početku navelo da sumnja na krijumčarenje oružja ili nezakonito posjedovanje oružja, „dok je u stvarnosti riječ o ličnom oružju, pištolju, koji je pronađen kod mog klijenta, i on prihvata krivičnu odgovornost za to”.

Kripto sve češće alat terorističkih grupa

Bezbjednosni eksperti ocjenjuju da terorističke grupe sve češće koriste digitalne tehnologije kako bi prikrile finansijske tragove. Pretvaranjem novca u kriptovalute, sredstva se mogu lakše prebacivati pojedincima ili organizacijama povezanim sa terorizmom.

Zbog toga se istrage koje uključuju kripto-imovinu više ne tretiraju samo kao slučajevi finansijskog kriminala, već i kao pitanja koja direktno utiču na nacionalnu bezbjednost.

Rešat Malići, advokat i bivši direktor Kosovske policije, kazao je za BIRN da su aktivnosti Islamske države evoluirale u neku vrstu hibridnog ratovanja.

„Veoma je teško doći do informacija. To su prikriveni oblici finansiranja, regrutacije i obuke, a te metode su mnogo opasnije”, rekao je.

Bivši glavni inspektor Kosovske obavještajne agencije Burim Ramadani kazao je za BIRN da je početni metod regrutacije „ideologija nasilnog ekstremizma, gdje pojedini ljudi svjesno odlučuju da se uključe”.

"Ali kada je riječ o finansiranju putem kriptovaluta, mnogi ljudi širom svijeta bili su prevareni da učestvuju ne znajući da se njihove radnje koriste za širenje neprijateljskih narativa i mržnje”, rekao je Ramadani.

Na Kosovu je Zakon o kripto-imovini na snazi od 2024. godine. Centralna banka Kosova usvojila je i prvi regulatorni okvir za pružanje usluga razmjene kripto-imovine u septembru prošle godine.

Malići ističe važnost unapređenja istraga o kriptovalutama, posebno, kako je rekao, „gdje se one nalaze, gdje se smještaju", podsjećajući da je u nekim operacijama pronađena velika količina kriptovaluta pohranjena i u praznim kućama na Kosovu.

Ramadani je naglasio i da su Kosovu hitno potrebna velika ulaganja u sajber bezbjednost, ističući da Agencija za sajber bezbjednost još nije u potpunosti funkcionalna, iako je zakon usvojen 2023. godine.

"Rizik na sjeveru Kosova od krajnje desnice apsolutno je povezan sa ruskom platformom za destabilizaciju Balkana, koja koristi iste metode, uz pogrešno uvjerenje da im se ne može ući u trag”, kazao je Ramadani

Direktor Odjeljenja za nadzor tržišta, finansijskih institucija, platnih institucija i elektronskog novca u Centralnoj banci Kosova, Sokolj Šasivari, kazao je za BIRN da je „pravni okvir vrlo jasan kada je riječ o tome ko može biti vlasnik operatora usluga kripto-imovine”.

Prema Šasivariju, Agencija za sajber bezbjednost trenutno nema podatke o tome koliko novca ulazi na Kosovo ili izlazi iz njega putem kriptovaluta.

„Prema Zakonu o kripto-imovini i drugim propisima koje su u procesu izrade, Centralna banka ima ulogu licenciranja i nadzora, što znači da ima i ovlašćenje da oduzima licence. U okviru nje postoji i odjeljenje za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, ali je nadležni organ Finansijsko-obavještajna jedinica”, rekao je Šasivari.

Prema Ramadaniju, napredne metode finansiranja terorizma putem kriptovaluta uglavnom su počele oko 2019. godine, „uz snažan podsticaj Hamasove mreže”.

„Hamas je uspio da ubijedi ljude da je to siguran način finansiranja terorizma, širenja mržnje i promovisanja neprijateljskih narativa protiv zapadnih država, kojem se ne može ući u trag”, rekao je Ramadani. "Međutim, stvarnost je suprotna - ne postoji savršen zločin i ništa nije nemoguće pratiti; samo je potrebno vrijeme”.