Stanovnici pograničnih područja Kosova i Crne Gore zahtijevaju ponovno otvaranje puteva na Čakoru, dok se vlasti pravdaju neriješenim tehničkim pitanjima vezanim za demarkaciju granice.

Mehdi Beriša se upravo vratio sa puta u Crnu Goru, gdje je platio porez na 23 hektara livada u području Bjeluhe, koje od 1999. godine ne može da koristi.

U Crnu Goru obično odlazi jednom godišnje i svaki put se vraća razočaran.

„Odrastao sam u ovom dijelu Čakora, kao i moj otac i djed, u vrijeme kada ovdje nije bilo granice. Prošlo je 27 godina, a mi i dalje čekamo rješenje za našu imovinu“, kazao je Beriša za BIRN.

Nemogućnost korišćenja livada tokom ljeta primorala je njegovu porodicu da farmu, koju su decenijama imali na tom području, premjesti u rodno selo Dubovik. Da bi stigao do Plava, Beriša je morao da putuje preko jedinog graničnog prelaza na Kuli, zbog čega prelazi oko 110 kilometara.

„Tražimo da se na Čakoru otvori granični prelaz. To bi znatno skratilo put i omogućilo nam da koristimo svoju imovinu“, tvrdi on.

Beriša je jedan od desetina mještana Kosova i Crne Gore koji posjeduju imovinu u pograničnom području i koji su više puta protestovali, zahtijevajući otvaranje graničnog prelaza na starom putu koji je nekada povezivao dvije države.

Pridružio se grupi koja je prikupljala potpise za peticiju i odlučila da organizuje proteste sa zahtjevom da se put ponovo otvori i uspostavi granični prelaz.

Stanovnici pograničnog područja kažu da je zatvaranje puta dovelo do izolacije regiona, ekonomske stagnacije, smanjenog protoka ljudi i robe i pada turizma, jer putnici sve češće biraju alternativne pravce koji zaobilaze Plav, Gusinje, Andrijevicu i šire područje Gornjeg Polimlja.

Crna Gora i Kosovo potpisali su sporazum o demarkaciji u avgustu 2015. godine, kojim je granica, duga 79 kilometara, utvrđena u skladu sa Ustavom bivše Jugoslavije iz 1974. godine. Međutim, kosovski parlament je ratifikovao sporazum tek u martu 2018, nakon višegodišnjih političkih sporova i tvrdnji da je Kosovu oduzeto oko 8.000 hektara teritorije.

Ratifikacija sporazuma o demarkaciji bila je jedan od uslova Evropske unije za odobravanje vizne liberalizacije Kosovu.

Dug put do granice

Put na Čakoru, koji je od 1972. godine bio otvoren za saobraćaj vozila, su 1999. godine zatvorile snage KFOR-a raspoređene nakon rata na Kosovu. Put je zatvoren nakon pritužbi crnogorske Vlade zbog krijumčarenja drveta.

Zatvaranje pograničnog puta nije samo poremetilo kretanje ljudi i vozila, već je mnogim mještanima onemogućilo pristup imovini sa obje strane granice.

Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore potpisala su 2014. godine sporazum o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi - Kućište za međunarodni drumski putnički saobraćaj, a sporazum predviđa da zajednički granični prelaz bude otvoren na teritoriji Kosova.

Odgađanje otvaranja zajedničkog prelaza kosovske vlasti su pravdale neriješenim tehničkim pitanjima proisteklim iz procesa demarkacije granice, koji je trajao pet godina, dok su iz Crne Gore tvrdili da je rješavanje tog pitanja u potpunosti u rukama kosovskih vlasti.

Dvije susjedne zemlje još nijesu završile obilježavanje granične linije na terenu niti su postigle dogovor o tehničkim korekcijama.

Odugovlačenje otvaranja graničnog prelaza je podstaklo lokalno stanovništvo na proteste.

Jedan od organizatora, Muhamet Nici iz Peći, tvrdi da će protesti biti nastavljeni sve dok vlade ne odgovore na zahtjeve mještana da se put otvori za redovni saobraćaj.

„Skoro tri decenije zatvaranje ovog važnog puta pogoršava položaj brojnih porodica, onemogućava pristup imovini i otežava kretanje“, kazao je Nici za BIRN.

Agron Nikci iz sela Štupek u Rugovi kazao je da je put navodno zatvoren kako bi se spriječilo krijumčarenje drveta.

„Tražimo od nadležnih da otvore granicu jer bi to olakšalo život hiljadama stanovnika“, rekao je Nikci za BIRN. „Ovaj put postoji još od dvadesetih godina prošlog vijeka, a kasnije je označen kao magistralni put M9.“

U tom selu šume se krče kako bi se napravio prostor za nelegalnu gradnju. Na kosovskoj strani policija se rijetko može vidjeti, dok na crnogorskoj strani vozila granične policije patroliraju u blizini granice.

Međutim, prije sprovođenja odluke o ponovnom otvaranju puta za saobraćaj potrebno je izgraditi još oko 1,9 kilometara puta. Kosovo nije preduzelo nikakve aktivnosti na rekonstrukciji puta od granične linije sa Crnom Gorom, dok je Crna Gora 2011. godine rekonstruisala dionicu dugu deset kilometara od granice sa Kosovom, sa ciljem obnavljanja puta Murino - Čakor - Peć.

Vlada Kosova nastavak kašnjenja u završetku procesa demarkacije granice pripisuje tehničkim pitanjima.

„Kada ta tehnička pitanja budu riješena, Ministarstvo će raditi na olakšavanju prekograničnog saobraćaja“, saopštili su iz ministarstva BIRN-u.

Međutim, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore navode da je obaveza Kosova da na svojoj teritoriji izgradi zajednički granični prelaz u Kućištu i stvori uslove za rad graničnih službi obje države.

„Tokom posljednje decenije kosovskim vlastima je diplomatskim kanalima upućeno više inicijativa za sprovođenje ovog sporazuma, ali sa njihove strane nije bilo reakcije“, saopštilo je Ministarstvo.

„Na crnogorskoj strani ne postoji nijedan problem. Crna Gora je preduzela sve što je u njenoj nadležnosti“, kazali su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore. „Razlozi zbog kojih sporazum nije sproveden nalaze se isključivo na kosovskoj strani.“

Otvaranje graničnog puta podjelilo mještane

Sa crnogorske strane granice, u selu Velika smještenom između masiva Prokletija, rijeke Lim i Rugovske klisure, stanovnici se takođe osjećaju donekle izolovano.

Nedaleko od zatvorene dionice puta i dalje stoji uništeni vojni bunker, podsjetnik na vrijeme kada je Čakor, sve do 1999. godine, bio jedna od glavnih baza Vojske Jugoslavije.

„Teška vremena su iza nas. Prošle su godine života u sjenci karaula i vojnih punktova. Ali moramo imati slobodu kretanja“, kazao je mještanin Vuksan Vuletić za BIRN.

Vuletić, koji ima 56 godina, svako ljeto provodi sa porodicom na području Čakora. Jedan je od onih koji su se pridružili protestima za ponovno otvaranje pograničnog puta.

„Države moraju donijeti odluku o tome. Tokom protesta građana sa obje strane bio sam kod graničnih oznaka“, kazao je Vuletić. „Otvaranje ovog puta napravilo bi ogromnu razliku za cijelu dolinu Lima, ali i šire područje.“

Za obnavljanje puta zalaže se i Nedžad Cecunjanin koji drži kafanu u Murinu, u blizini pograničnog područja.

„Peć je ljudima iz Plava bila kao druga majka. Tamo smo se školovali i oslanjali na taj grad za mnoge potrebe. Tokom rata tamo smo nalazili sigurnost. Imamo brojne porodične i kumovske veze, a tamo su nam i groblja“, kazao je Cecunjanin za BIRN.

„Ali sve je to postepeno prekinuto jer smo od 1999. godine odsječeni od Peći“, dodao je.

Cecunjanin je pozvao vlade Kosova i Crne Gore da ponovo otvore put koji povezuje dva grada. Dodao je da ne želi „tvrdu granicu“ između dvije zemlje, sa policijskim i carinskim kontrolama.

Međutim, dio stanovnika na crnogorskoj strani granice sa nelagodom gleda na mogućnost ponovnog otvaranja prelaza, strahujući da bi im to moglo ograničiti pristup šumama i livadama.

Mještani sela Velika i Gornja Ržanica protestovali su 2. maja protiv mogućeg otvaranja puta Murino - Čakor - Peć, navodeći da bi kosovske vlasti mogle pokušati da pomjere granicu na štetu Crne Gore i ugroze njihovu imovinu na tom području.

Crnogorski ministar prostornog planiranja Slaven Radunović je u martu izjavio da je sa kosovske strane pucano prema skijalištu Hajla - Štedim kod Rožaja, navodeći da su hici ispaljeni iz kuće bivšeg kosovskog premijera Ramuša Haradinaja.

„Pucano je iz njegove kuće, a to su utvrdili ljudi koji poznaju teren i znaju ko gdje živi - lovci i graničari. To su informacije koje smo dobili sa terena, ali za njih nemamo forenzičke dokaze“, kazao je Radunović za RTCG.

Međutim, tužilaštvo u Peći saopštilo je da „još nije potvrđeno da li su navodni hici ispaljeni iz lovačkog ili neke druge vrste vatrenog oružja“.

Put Dečani - Plav nezavršen uprkos obećanjima

Čakor nije jedino područje u kojem stanovnici traže otvaranje puteva i graničnih prelaza.

U planinama Beleg, put koji povezuje Dečane i Plav više od decenije nije završen zbog brojnih prepreka.

Lokalne vlasti i stanovništvo smatraju da je taj put važan za razvoj lokalne ekonomije. Oko 70 odsto lokalnog stanovništva oslanja se na šumarstvo, poljoprivredu i stočarstvo na području bogatom borovim šumama, potocima i rijekama.

„Put bi trebalo otvoriti kako bi ljudi mogli da pristupe svojoj imovini i razvijaju porodične poslove“, kazao je mještanin Agron Demukaj za BIRN.

Međutim, put koji povezuje Dečane i Plav više od deset godina ostao je nezavršen. Radovi su u početku kasnili zbog pitanja povezanih sa kosovskim Zakonom o posebnim zaštićenim zonama oko manastira Visoki Dečani iz 14. vijeka, koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Projekat je kasnije zaustavljen nakon što izvođač nije završio ugovorene radove.

Predsjednik opštine Dečani, Baškim Ramosaj, tvrdi da je više puta tražio od kosovskog Ministarstva unutrašnjih poslova da pokrene postupak za otvaranje novog graničnog prelaza.

„Granična policija je obavila mjerenja na terenu, ali do sada nije bilo napretka“, kazao je Ramosaj za BIRN.

On je rekao da opština priprema novi tender za završetak izgradnje puta.

„Ovaj put i granični prelaz ostaju naši prioriteti“, rekao je Ramosaj.

Međutim, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore saopštili su da kosovska strana nije pokazala spremnost za uspostavljanje zajedničke granične kontrole.

„Kada je riječ o putu Dečani - Plav, nije podnijeta nijedna inicijativa za otvaranje graničnog prelaza na tom putnom pravcu“, saopštilo je Ministarstvo.

Sa crnogorske strane granice, Ahmed Raković iz sela Bogićevica, koji je planinario tim područjem, smatra da mjšetnima potreban granični prelaz duž planinskog grebena.

„Jedva čekam da vidim otvoren granični prelaz. Svaki put koji se otvori u ovim planinama predstavlja vrata otvorena ljudima“, rekao je Raković.